Yield farming je jedan od najpoznatijih načina da kriptovalute rade za vas umjesto da samo stoje u novčaniku. Umjesto da kupite kriptovalutu i čekate da joj cijena poraste, kod yield farminga svoja sredstva stavljate u rad kroz DeFi protokole i za to dobijate nagradu, najčešće u obliku kamate ili dodatnih tokena. Zvuči jednostavno, i u osnovi jeste, ali iza te ideje stoji čitav niz mehanizama koje vrijedi razumjeti prije nego što uložite prvi dolar ili euro. U ovom tekstu ćemo proći kroz to kako yield farming zapravo funkcioniše, koje vrste postoje, koje su platforme trenutno najkorištenije, kolika je stvarna zarada i koji su rizici na koje niko ne smije zažmiriti.
Šta je yield farming i kako funkcioniše
Yield farming, u prijevodu uzgoj prinosa, predstavlja praksu u kojoj korisnici zaključavaju svoju kriptovalutu u pametne ugovore kako bi zaradili nagradu. Ta nagrada može biti kamata, dio naknada od trgovanja ili potpuno novi token koji izdaje sam protokol. Za razliku od običnog čuvanja kriptovalute u novčaniku, ovdje vaš novac aktivno radi, jer se koristi za pokretanje tržišta na kojem drugi korisnici mijenjaju ili posuđuju tokene.
Da bi sve ovo bilo moguće, potrebna su tri elementa: pametni ugovor koji drži i raspoređuje sredstva, bazen likvidnosti u koji korisnici deponuju svoje tokene, i platforma koja povezuje one koji nude likvidnost sa onima koji je koriste. Ako želite da vidite kako pametni ugovori tačno funkcionišu u pozadini ovih transakcija, možete pogledati naš detaljan tekst o pametnim ugovorima.
Kada uplatite sredstva u bazen likvidnosti, službeno postajete pružalac likvidnosti. Zauzvrat dobijate nagrade koje generiše platforma, obično proporcionalno vašem udjelu u tom bazenu. Ono što je bitno razumjeti jeste da samo držanje kriptovalute ne spada u yield farming. Tek kada tu kriptovalutu date protokolu na korištenje, bilo kroz posuđivanje ili pružanje likvidnosti, i za to dobijete nagradu, riječ je o pravom yield farmingu.
Velika većina transakcija ovog tipa se i dalje odvija na Ethereumu, mada su se posljednjih godina pojavile i druge mreže koje nude iste mogućnosti uz znatno niže naknade. Prema podacima objavljenim na platformi Kraken, nagrade se najčešće isplaćuju u formi trgovinskih naknada ili takozvanih upravljačkih tokena, koji korisnicima daju i pravo glasa o budućim promjenama na protokolu. Ovaj drugi dio je bitan jer znači da farmer ne zarađuje samo novac, već i uticaj na to kako će se platforma dalje razvijati.
Sam koncept je izrastao iz šireg DeFi prostora, odnosno decentralizovanih finansija, koje omogućavaju finansijske usluge bez banaka i posrednika. Ako niste sigurni šta tačno DeFi podrazumijeva, korisno je prvo pročitati naš tekst šta je DeFi prije nego što nastavite dalje, jer se većina pojmova iz ovog teksta oslanja upravo na taj koncept. Za razliku od klasičnog bankarstva, ovdje nema centralne institucije koja odobrava transakcije, sve se odvija automatski putem koda, što ubrzava proces, ali istovremeno prebacuje odgovornost za sigurnost sredstava direktno na korisnika.
Kako počinje yield farming korak po korak
Proces yield farminga se u praksi svodi na nekoliko koraka koji se ponavljaju bez obzira na platformu koju odaberete.
Odabir platforme
Prvi korak je odabir DeFi platforme koja podržava yield farming i nudi tokene koje želite koristiti. Neke platforme rade na Ethereumu, druge na jeftinijim mrežama poput Binance Smart Chaina ili Solane, što direktno utiče na visinu naknada koje ćete platiti.
Uplata u bazen likvidnosti
Nakon odabira platforme, uplaćujete par tokena, najčešće dvije kriptovalute u jednakoj vrijednosti, u bazen likvidnosti. Ovaj korak vas pretvara u pružaoca likvidnosti i otvara vam pravo na nagrade koje bazen generiše.
Dobijanje LP tokena
Kada uplatite sredstva, platforma vam u zamjenu izdaje takozvane LP tokene, koji predstavljaju vaš udio u bazenu. Ovi tokeni nisu samo potvrda o uplati, oni se mogu dalje koristiti, na primjer za stakovanje na drugoj platformi radi dodatnog prinosa.
Naplata i reinvestiranje nagrada
Nagrade se obično akumuliraju kontinuirano, a farmeri ih povremeno preuzimaju, pa ih ili prodaju za profit ili ponovo ulažu kako bi povećali svoj udio. Ovo reinvestiranje je razlog zašto se razlikuju dvije mjere prinosa, o čemu ćemo govoriti u nastavku.
Recimo da uplatite 1.000 eura u bazen sa godišnjom stopom od 8 posto bez uračunavanja kamate na kamatu. Nakon godinu dana, vaša zarada bi iznosila 80 eura, pod uslovom da se stopa ne mijenja, što se u praksi rijetko dešava jer stope u DeFi prostoru variraju iz dana u dan zavisno od potražnje i broja korisnika u bazenu.
Bitno je napomenuti i da izbor mreže na kojoj se odvija yield farming direktno utiče na visinu naknada koje plaćate za svaku transakciju, od uplate u bazen do povlačenja nagrada. Na Ethereumu ove naknade mogu u periodima velike zauzetosti mreže dostići i po nekoliko desetina dolara po transakciji, dok su na jeftinijim mrežama često ispod jednog dolara. Zbog toga korisnici sa manjim iznosima za ulaganje često biraju alternativne mreže, čak i kada im Ethereum nudi nešto viši prinos, jer bi naknade na kraju pojele veći dio zarade.
Vrste yield farming strategija
Yield farming nije jedna jedinstvena aktivnost, već krovni pojam za nekoliko različitih pristupa. Svaki od njih nosi drugačiji odnos rizika i nagrade.
- Pružanje likvidnosti – korisnici uplaćuju dva tokena u bazen na decentralizovanoj berzi i za to dobijaju dio naknada nastalih od trgovanja unutar tog bazena.
- Pozajmljivanje – vlasnici tokena posuđuju svoju kriptovalutu drugim korisnicima kroz pametni ugovor i zarađuju kamatu na taj zajam.
- Posuđivanje uz kolateral – farmer koristi jedan token kao zalog kako bi dobio zajam drugog tokena, zadržavajući pritom svoju originalnu imovinu dok istovremeno zarađuje na posuđenim sredstvima.
- Staking LP tokena – tokeni dobijeni pružanjem likvidnosti se dalje zaključavaju na drugoj platformi radi dodatne nagrade, čime se prinos slaže u više nivoa.
- Stablecoin farming – umjesto volatilnih parova, koriste se stablecoin parovi vezani za dolar, čime se drastično smanjuje rizik od gubitka vrijednosti. Ako niste sigurni šta stablecoini tačno predstavljaju, pogledajte naš tekst šta su stablecoini.
- Leveraged i delta neutral farming – napredne strategije u kojima farmeri koriste posuđena sredstva da povećaju svoju izloženost prinosu, uz pokušaj da neutrališu uticaj promjene cijene na svoju poziciju. Ovo je pristup koji zahtijeva iskustvo i nije preporučljiv početnicima.
Većina novih korisnika kreće od pružanja likvidnosti ili stakinga LP tokena, jer su ovi pristupi najjednostavniji za praćenje i ne zahtijevaju stalno prilagođavanje pozicije. Pozajmljivanje i posuđivanje uz kolateral su korak složeniji, jer korisnik mora paziti na omjer između vrijednosti zaloga i posuđenog iznosa, pošto nagli pad cijene zaloga može dovesti do prisilne likvidacije pozicije. Leveraged i delta neutral pristupi se u praksi koriste tek kada farmer već ima iskustvo sa osnovnim strategijama i razumije kako se ponašaju bazeni likvidnosti u periodima velike volatilnosti.
APR i APY, kako se računa prinos u yield farmingu
Dvije najčešće korištene mjere prinosa u yield farmingu su godišnja procentualna stopa (APR) i godišnji procentualni prinos (APY). Razlika između njih je jednostavna, ali bitna za razumijevanje stvarne zarade.
| Mjera | Šta uzima u obzir | Primjer na 1.000 eura |
|---|---|---|
| APR | Jednostavnu kamatu, bez slaganja | Uz 10% APR, zarada je 100 eura godišnje |
| APY | Kamatu na kamatu, uz redovno reinvestiranje | Uz 10% APR i sedmično reinvestiranje, APY iznosi oko 10,5%, odnosno oko 105 eura |
Razlika između APR i APY postaje značajnija kod viših stopa i dužih perioda. Bitno je zapamtiti da su ove brojke procjene, a ne garancija. Yield farming je izuzetno konkurentna oblast koja se brzo mijenja, pa ako je neka strategija neko vrijeme uspješna, brzo se pojavi veliki broj novih farmera koji ulaze u isti bazen, što spušta prinos za sve. Visok APY sam po sebi ne znači i sigurnu zaradu, često je znak da bazen nosi veći rizik ili da je token tek izašao na tržište.
Najbolje platforme za yield farming
Postoje desetine platformi koje nude yield farming, ali nekoliko njih se izdvaja po pouzdanosti, obimu zaključanih sredstava i dužini rada na tržištu.
Aave
Aave je jedna od najkorištenijih platformi za pozajmljivanje i posuđivanje kriptovaluta, s ukupno zaključanom vrijednošću od nekoliko milijardi dolara. Korisnici mogu uplatiti sredstva i zarađivati kamatu, dok drugi korisnici ta sredstva posuđuju uz kolateral. Platforma nudi i takozvane flash zajmove, odnosno zajmove bez kolaterala koji se moraju vratiti unutar iste transakcije.
Uniswap
Uniswap je decentralizovana berza koja omogućava razmjenu tokena bez posrednika. Pružaoci likvidnosti uplaćuju par tokena u bazen i zarađuju dio naknade svaki put kada neko trguje kroz taj bazen. Zbog svoje jednostavnosti, Uniswap je jedna od najpopularnijih platformi za yield farming uopšte.
Curve Finance
Curve je specijalizovan za stablecoin parove, što ga čini pogodnim za one koji žele niži rizik. Zbog toga što se vrijednost stablecoina ne mijenja drastično, rizik od gubitka uslijed promjene cijene je znatno manji nego kod volatilnih parova.
PancakeSwap
PancakeSwap radi na principu sličnom Uniswapu, ali na Binance Smart Chainu, što donosi znatno niže naknade za transakcije. Pored klasičnog pružanja likvidnosti, platforma nudi i dodatne opcije poput NFT trgovine i igara sa nagradama.
Yearn.finance
Yearn.finance spada u takozvane yield agregatore, platforme koje automatski raspoređuju sredstva korisnika na najprofitabilnije protokole u datom trenutku. Umjesto da farmer sam premješta sredstva između platformi, Yearn to radi automatski kroz svoje trezore.
Prema podacima sa CoinGecko platforme, yield farming je posebno ojačao tokom takozvanog DeFi ljeta 2020. godine, kada je veliki broj protokola počeo dijeliti upravljačke tokene kao dodatni podsticaj korisnicima. Od tada se broj platformi višestruko povećao, a uz njih i broj mreža na kojima se yield farming odvija, od Ethereuma i Binance Smart Chaina do novijih rješenja poput Arbitruma i Base mreže, koje nude znatno niže naknade po transakciji.
Kod odabira platforme, osim visine prinosa, vrijedi provjeriti i koliko dugo protokol postoji, koliko novca je trenutno zaključano u njemu i da li je prošao nezavisnu reviziju sigurnosti. Platforme sa dužom istorijom rada i većim brojem korisnika generalno nose manji rizik od potpuno novih projekata, mada nijedna platforma nije u potpunosti bez rizika, bez obzira na reputaciju.
Rizici yield farminga koje morate razumjeti
Visok prinos u yield farmingu skoro uvijek dolazi sa povećanim rizikom. Prije nego što uložite sredstva, korisno je razumjeti sve oblike rizika sa kojima se možete susresti, a za širi pregled prevara u kripto prostoru pogledajte naš tekst kako prepoznati kripto prevare.
Nepostojani gubitak
Nepostojani gubitak, poznat i kao impermanent loss, nastaje kada se cijena tokena u bazenu likvidnosti promijeni u odnosu na trenutak kada ste ih uplatili. Recimo da uplatite ETH i stablecoin u bazen, a cijena ETH-a naglo poraste. Bazen automatski prilagođava količine tokena kako bi zadržao ravnotežu, što znači da ćete pri povlačenju imati manje ETH-a nego što biste imali da ste ga jednostavno držali u novčaniku. Gubitak se naziva nepostojanim jer postoji samo dok su sredstva u bazenu, ali postaje stvaran u trenutku kad ih povučete, ukoliko je razlika u cijeni i dalje prisutna.
Rug pull
Rug pull predstavlja oblik izlazne prevare u kojoj programeri projekta prikupe sredstva investitora, a zatim nestanu bez vraćanja uloženog novca. Ovaj rizik je posebno prisutan kod novih i nepoznatih projekata koji nude neobično visoke prinose kako bi privukli što više korisnika u kratkom roku.
Ranjivosti pametnih ugovora
Pametni ugovori su samo kod, a kod može imati greške. Ako haker pronađe propust u kodu protokola, može isprazniti bazen likvidnosti i ukrasti sredstva svih korisnika koji su u njemu učestvovali. Zbog toga je bitno provjeriti da li je protokol prošao nezavisnu reviziju sigurnosti prije nego što mu povjerite svoja sredstva.
Volatilnost i regulatorni rizik
Cijene kriptovaluta mogu naglo padati, što direktno smanjuje vrijednost vašeg uloga bez obzira na prinos koji zarađujete. Uz to, regulativa kripto tržišta se stalno mijenja u različitim zemljama, što može uticati na dostupnost pojedinih platformi ili poreske obaveze koje proizilaze iz zarade.
Postoji i rizik koji se rjeđe spominje, a to je rizik likvidacije kod strategija koje uključuju posuđivanje uz kolateral. Ako vrijednost zaloga padne ispod određenog nivoa u odnosu na posuđeni iznos, protokol automatski prodaje dio ili sav zalog kako bi pokrio dug, često uz dodatnu kaznu za korisnika. Zbog toga je kod ovakvih strategija bitno ostaviti dovoljan razmak između trenutne vrijednosti zaloga i granice likvidacije, posebno u periodima kada je tržište nestabilno.
Kako smanjiti rizik od nepostojanog gubitka
Postoji nekoliko provjerenih pristupa koji mogu smanjiti izloženost riziku bez potpunog odustajanja od yield farminga.
- Birajte stablecoin parove gdje su oba tokena vezana za istu vrijednost, čime se rizik od velike promjene cijene gotovo eliminiše.
- Rasporedite sredstva kroz više bazena umjesto da sve uložite u jedan protokol ili jedan par tokena.
- Razmišljajte dugoročno, jer se nepostojani gubitak često smanjuje ili nestane ako cijene tokena vremenom ponovo dođu u prvobitni odnos.
Yield farming naspram stakinga, šta je bolje za početnike
Yield farming i staking se često miješaju, iako se radi o dva različita pristupa. Ako želite detaljnije objašnjenje stakinga i kako on funkcioniše, pogledajte naš tekst staking kriptovaluta.
Staking je uglavnom pasivan proces: jednom kada zaključate svoje kovanice na mreži koja koristi dokaz o učešću, nagrade stižu automatski bez potrebe za daljim upravljanjem. Yield farming, s druge strane, zahtijeva aktivno praćenje tržišta, premještanje sredstava između bazena i procjenu koji protokol trenutno nudi najbolji odnos rizika i nagrade. Zbog toga staking generalno nosi predvidljivije i stabilnije prinose, dok yield farming nudi veći potencijal zarade uz znatno veći rizik i potrebu za stalnim angažmanom.
Za potpune početnike, staking je obično lakša tačka ulaska u DeFi prostor, dok se yield farming preporučuje tek nakon što steknete osnovno razumijevanje kako bazeni likvidnosti i pametni ugovori funkcionišu.
Koliko novca je potrebno za početak yield farminga
Ne postoji fiksan minimum, ali gas naknade, odnosno naknade za transakcije na mreži, igraju veliku ulogu u odluci koliko novca ima smisla uložiti. Na Ethereumu ove naknade mogu biti prilično visoke u periodima velike potražnje, što manje uloge čini manje isplativim jer naknada može pojesti veliki dio zarade. Na jeftinijim mrežama poput Binance Smart Chaina ili Polygona, naknade su znatno niže, što ovakve mreže čini pristupačnijim za manje iznose.
Prije nego što uplatite sredstva u bilo koji protokol, potreban vam je siguran kripto novčanik povezan sa DeFi platformom. Ako tek postavljate svoj novčanik, korisno je pročitati naš tekst šta su kripto novčanici prije nego što krenete dalje.
Najčešće greške početnika u yield farmingu
Većina gubitaka u yield farmingu ne dolazi od hakovanja, već od jednostavnih grešaka koje se mogu izbjeći.
- Jurenje najvišeg APY-a bez provjere ko stoji iza projekta i koliko dugo protokol postoji na tržištu.
- Ignorisanje gas naknada pri manjim ulozima, gdje troškovi transakcija mogu pojesti veći dio dobiti.
- Ulaganje svih sredstava u jedan bazen umjesto raspodjele rizika kroz nekoliko različitih protokola.
- Nesigurno čuvanje seed fraze, odnosno fraze za oporavak novčanika, na mjestu gdje je neko drugi može pronaći. Detaljnije o ovome pišemo u tekstu šta je seed fraza i kako je sigurno čuvati.
- Zanemarivanje revizije sigurnosti protokola prije ulaganja, iako je ova provjera javno dostupna za većinu ozbiljnih projekata.
Ako se tek upoznajete sa kripto svijetom uopšte, prije yield farminga vrijedi pogledati i naš širi pregled uobičajenih grešaka u tekstu 10 grešaka početnika u kriptovalutama, jer se mnoge od tih grešaka direktno prenose i na DeFi prostor.
Osim ovih tehničkih grešaka, česta je i psihološka zamka koju mnogi farmeri prave, a to je poređenje sa tuđim rezultatima. Kada neko na društvenim mrežama objavi da je zaradio veliki iznos kroz određeni bazen, prirodno je poželjeti isto, ali takve objave rijetko prikazuju i period kada je isti bazen donosio gubitke ili kada je prinos naglo pao. Držanje plana i unaprijed postavljenih granica o tome koliko ste spremni uložiti i izgubiti često je korisnije od pokušaja da se prati svaki novi trend u DeFi prostoru.
Porezi i regulativa kod yield farminga
Zarada od yield farminga se u većini zemalja tretira kao oporeziv prihod, bilo kroz kamatu, dodatne tokene ili kapitalnu dobit pri prodaji nagrada. Pravila se razlikuju od zemlje do zemlje, a u Evropskoj uniji je uvedena i zajednička regulativa poznata pod nazivom MiCA, koja postavlja jasnija pravila za rad kripto platformi i zaštitu korisnika. Više o tome možete pročitati u našem tekstu MiCA regulativa objašnjena. Prije nego što počnete redovno farmovati prinos, dobro je provjeriti kako se ova zarada prijavljuje u vašoj zemlji, jer neprijavljena kripto zarada može kasnije dovesti do problema sa poreznim vlastima.
Zaključak
Yield farming ostaje jedan od najzanimljivijih načina zarade u kripto svijetu, jer omogućava da vaša sredstva rade umjesto da samo stoje u novčaniku. Istovremeno, riječ je o strategiji koja nosi realan rizik, od nepostojanog gubitka do mogućih prevara i grešaka u pametnim ugovorima. Prije nego što uložite bilo kakav iznos, vrijedi razumjeti kako bazeni likvidnosti funkcionišu, kako se računa prinos i koje su platforme provjerene na tržištu. Yield farming nije brz put do bogatstva, ali uz pažljivo istraživanje i postepen pristup može biti koristan dodatak svakoj kripto strategiji.
Najbolji pristup za nekoga ko tek počinje je da krene sa manjim iznosom na provjerenoj platformi, prati kako se prinos ponaša u realnim uslovima i tek onda postepeno povećava ulog kada stekne dovoljno iskustva sa mehanikom bazena likvidnosti i rizicima koji ih prate. Oni koji požure i odmah ulože veći dio svoje ušteđevine u nepoznat protokol sa neobično visokim prinosom najčešće plate cijenu te žurbe kroz gubitak koji se mogao izbjeći postepenijim pristupom.
Često postavljana pitanja
Je li yield farming isplativ?
Može biti isplativ, ali zavisi od odabrane platforme, iznosa uloga i koliko ste spremni pratiti tržište. Visoki prinosi obično dolaze uz veći rizik, pa je isplativost usko povezana sa time koliko dobro razumijete protokol u koji ulažete.
Je li yield farming rizičan?
Da, yield farming nosi nekoliko oblika rizika, od nepostojanog gubitka do rug pull prevara i grešaka u pametnim ugovorima. Zbog toga se preporučuje da se ulaže samo iznos koji ste spremni izgubiti.
Kako mogu izgubiti novac u yield farmingu?
Novac se najčešće gubi kroz nagli pad cijene tokena, nepostojani gubitak u bazenu likvidnosti, hakovanje pametnog ugovora ili kroz projekat koji se pokaže kao prevara.
Šta je rug pull?
Rug pull je oblik izlazne prevare u kojoj programeri projekta prikupe sredstva korisnika, a zatim ih ukradu i napuste projekat bez vraćanja uloženog novca.
Je li yield farming pasivan prihod?
Djelimično. Nagrade se prikupljaju automatski dok su sredstva u bazenu, ali pravi yield farming zahtijeva redovno praćenje prinosa, premještanje sredstava između protokola i procjenu rizika, što ga čini znatno manje pasivnim od običnog stakinga.
Koja je razlika između yield farminga i klasične štednje u banci?
Kod klasične bankarske štednje novac je osiguran do određenog iznosa, a prinos je nizak, ali predvidljiv. Kod yield farminga prinos može biti znatno viši, ali sredstva nisu osigurana, a vrijednost uloga zavisi i od cijene kriptovalute koju ste uložili, ne samo od kamate koju zarađujete.
