Šta je Bitcoin halving i kako utiče na cijenu?

U januaru 2009. rudari su za svaki potvrđeni blok transakcija dobivali 50 Bitcoina. Svaki halving bitcoina to je promijenio. U aprilu 2024. ta nagrada je iznosila 3,125 Bitcoina. Isti posao, isti hardver, isti utrošeni strujni račun, a isplata je četiri puta manja. To je Bitcoin halving.

Radi se o ugrađenom mehanizmu koji prepolovljuje nagradu za rudarenje na svakih 210.000 rudarskih blokova, otprilike svake četiri godine. Od 2009. do danas desila su se četiri halvinga. Svaki je promijenio ekonomiju rudarenja i, prema historijskim podacima, pokrenuo rast cijene koji je trajao od 12 do 18 mjeseci nakon samog događaja.

Šta tačno halving bitcoina znači, kako utiče na cijenu i šta možete očekivati od sljedećeg halvinga 2028. godine, objašnjeno je u nastavku. Ako ne znate kako kriptovalute uopće funkcionišu, počnite s vodičem o tome šta su kriptovalute.

Kako Bitcoin halving funkcioniše

Bitcoin nije kompanija i nema uprave koja donosi odluke o monetarnoj politici. Svako pravilo po kojem mreža radi upisano je direktno u kod koji su pokrenuli Satoshi Nakamoto i rani saradnici u januaru 2009. Halving je jedno od tih pravila.

Rudarenje i blok nagrade

Svaka transakcija u Bitcoin mreži mora biti provjerena i upisana u blockchain, distribuiranu bazu podataka koju istovremeno vode hiljade računara. Taj posao rade rudari, odnosno računari koji rješavaju kriptografske zadatke kako bi imali pravo dodati novi blok u lanac. Kao nagradu za taj trud, mreža automatski generiše nove bitcoine i šalje ih na adresu rudara koji je prvi riješio zadatak.

Ta nagrada se naziva blok nagrada (eng. block reward). Ona ima dvije komponente: nove bitcoine koji se kreiraju iz ničega i naknade od korisnika čije su transakcije upisane u blok. Blok nagrada u obliku novih bitcoina je jedini način na koji novi Bitcoin ulazi u opticaj. Nema centralne banke, nema štamparija. Nove bitcoine kreiraju samo rudari koji rješavaju matematičke zadatke. Osnove tog sistema objašnjene su u vodiču o tome šta je Bitcoin.

Zašto se halving dešava na svakih 210.000 blokova

Satoshi Nakamoto je postavio maksimalnu ponudu Bitcoina na 21 milijun jedinica. Da bi taj limit bio dostignut postepeno, a ne odjednom, ugradio je mehanizam smanjenja nagrade. Kombinacija početne nagrade od 50 BTC, intervala od 210.000 blokova i geometrijskog niza daje ukupnu sumu koja nikad ne može prijeći 20.999.999,97 bitcoina.

Blokovi se dodaju u prosjeku svakih 10 minuta, što znači da se 210.000 blokova akumulira za otprilike četiri godine. Nije to fiksnih četiri godine na kalendaru, nego četiri godine temeljene na brzini kojom mreža generiše blokove.

Nakamoto nikad nije javno objasnio zašto je odabrao baš ove brojeve. Iz ranih elektronskih prepiska znamo da je razmišljao o inflaciji i deflaciji, i da je ograničena ponuda bila svjesna odluka kao alternativa tradicionalnom novcu kojeg centralne banke mogu štampati bez ograničenja.

Difficulty adjustment: kako mreža drži ritam od 10 minuta

Kad više rudara počne kopati Bitcoin, blokovi bi se mogli generisati brže nego svakih 10 minuta. Kad rudari napuste mrežu, blokovi bi se mogli usporavati. Da bi ritam ostao stabilan, Bitcoin protokol svake 2.016 blokova (otprilike svake dvije sedmice) automatski mjeri koliko je vremena trebalo za prethodnih 2.016 blokova i koriguje težinu zadatka.

Ovaj mehanizam se naziva difficulty adjustment. Ako su blokovi generisani prebrzo, zadatak postaje teži. Ako su se generisali presporo, zadatak postaje lakši. Zahvaljujući tome, raspored halvinga ostaje predvidiv bez obzira na to raste li ili pada broj aktivnih rudara na mreži. Kako blockchain bilježi sve te blokove i transakcije objašnjeno je u vodiču o tome šta je blockchain.

Historija Bitcoin halvinga

Do danas su se desila četiri halvinga. Svaki je prepolovio blok nagradu i svaki je, s različitim intenzitetom, prethodio periodu rasta cijene.

Halving 2012: kad je Bitcoin vrijedio 12 dolara

Prvi halving desio se u novembru 2012. na bloku 210.000. Tada je Bitcoin bio gotovo nepoznat izvan uskog kruga programera i kriptografskih entuzijasta. Cijena je na dan halvinga bila oko 12 dolara.

Tržišna reakcija nije bila trenutna. Nekoliko sedmica nakon halvinga cijena je ostala relativno mirna. Zatim je, tokom 2013. godine, počela da raste i do kraja te godine dotakla je oko 1.100 dolara. Radi se o porastu od otprilike 9.000% u odnosu na cijenu na dan halvinga. Rudari tog perioda koristili su grafičke kartice (GPU), jer specijalizovani ASIC hardver još nije bio rašireno dostupan.

Halving 2016: prvi rast koji je svako vidio

Drugi halving desio se u julu 2016. na bloku 420.000. Cijena na dan halvinga bila je oko 650 dolara. Za razliku od prvog halvinga, ovaj je bio najavljen i praćen, a Blockchain.com uveo je čak i odbrojavanje.

Neposredno nakon halvinga cijena je pala za oko 10 posto na 610 dolara, ali se ubrzo oporavila. Tokom 2017. tržište je ušlo u period snažnog rasta, a Bitcoin je do decembra te godine dostigao gotovo 20.000 dolara. Rast od halvinga do vrha ciklusa iznosio je oko 2.900%. Taj ciklus poklopio se s boomom ICO projekata (inicijalne ponude kriptovaluta) koji je privukao val maloprodajnih ulagača u kripto tržište. Većina tih projekata izdavala je tokene, ne coinove; razliku između ta dva pojma objašnjava vodič o razlici između coina i tokena.

Halving 2020: pandemija, stimulusi i 67.000 dolara

Treći halving desio se u maju 2020., usred prvih sedmica pandemije COVID-19. Cijena Bitcoina bila je oko 8.500 dolara. Globalne centralne banke su u tom periodu ubrizgale ogromne količine novca u ekonomije kroz stimulativne pakete, što je stvorilo makroekonomski okvir povoljan za deflacijsku imovinu s ograničenom ponudom kao što je Bitcoin.

Do novembra 2021. Bitcoin je dostigao novi rekord od oko 67.000 dolara, što je rast od oko 690% u odnosu na dan halvinga. Taj ciklus obilježila su i institucionalna ulaganja: kompanija MicroStrategy počela je kupovati Bitcoin kao dio korporativnih rezervi, a fondovi su počeli nuditi izloženost kriptovalutama institucionalnim klijentima. U tom periodu snažno je rastao i Ethereum, na čijoj mreži živi većina DeFi protokola; više u vodiču šta je Ethereum.

Halving 2024: ETF-ovi i novi rekord od 126.000 dolara

Četvrti halving desio se 20. aprila 2024. na bloku 840.000. Blok nagrada pala je s 6,25 na 3,125 BTC. Bitcoin je na dan halvinga bio oko 65.000 dolara, dakle već iznad vrha prethodnog ciklusa, što se nikad ranije nije desilo.

Ovaj ciklus razlikovao se od prethodnih na nekoliko načina. U januaru 2024. američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) odobrila je prve spot Bitcoin ETF-ove na tržištu SAD-a. Fondovi poput BlackRockovog IBIT-a počeli su kupovati Bitcoin direktno, apsorbirajući ponudu koju su rudari prodavali na tržištu. Do oktobra 2025. Bitcoin je dostigao novi ATH od oko 126.000 dolara, što je rast od oko 94% u odnosu na dan halvinga. Taj procenat je daleko niži od prethodnih ciklusa, o čemu je više rečeno u nastavku.

Zašto svaki halving donosi manji rast cijene

Uzorak je jasan: svaki ciklus donosi manji procentualni rast od prethodnog.

Razlog ovog trenda je matematički. Kad je tržišna kapitalizacija Bitcoina bila 100 milijuna dolara, nova kupnja od milijardu dolara mogla je deseterostruko podići cijenu. Kad tržišna kapitalizacija prelazi 1,5 bilijuna dolara, ista milijarda dolara pomjeri cijenu tek za djelić procenta. Što je tržište veće, potreban je proporcionalno veći kapital da bi se cijena pokrenula naviše.

Uz to, do četvrtog halvinga izrudareno je više od 93% ukupne ponude od 21 milijuna bitcoina. Apsolutni šok u ponudi koji uzrokuje svaki halving postaje manji u relativnom smislu. Tamo gdje su rudari u prethodnom ciklusu prodavali 6,25 BTC po bloku, sada prodaju 3,125 BTC, ali tržište je dovoljno duboko da tu razliku apsorbuje bez nagle reakcije cijene.

Stock-to-flow model: ideja i granice

Stock-to-flow (S2F) model popularizovao je pseudonimni analitičar poznat kao PlanB 2019. godine. Osnovna ideja: omjer između ukupne postojeće ponude (stock) i godišnje nove ponude (flow) treba predvidjeti cijenu. Zlato ima visok S2F omjer jer se godišnje iskopa relativno malo zlata u odnosu na ukupne rezerve. Svaki halving povećava Bitcoinov S2F omjer, što bi po modelu trebalo gurati cijenu naviše.

Model je dobro funkcionisao za cikluse 2012. i 2016. i dao je okvir koji je milionima ljudi pomogao razumjeti zašto ograničena ponuda ima vrijednost. Pukao je na ciklusu 2020–2021, jer je Bitcoin dostigao oko 67.000 dolara umjesto 100.000 ili više koje je model predviđao, a u ciklusu 2024–2025 razlika između predikcije i stvarnosti je bila još veća.

Praktičan zaključak: S2F je koristan za razumijevanje smjera, ali nije pouzdan za predviđanje konkretnih cijenskih ciljeva. Na cijenu Bitcoina sve više utiču faktori izvan samog halvinga, kao što su monetarna politika centralnih banaka, regulativa i institucionalni tokovi kapitala.

Zašto se ciklus 2024 razlikovao od svih prethodnih

Pored ETF-ova, na ciklus 2024. uticalo je još nekoliko strukturalnih promjena. Korporativne riznice su nastavile s kupnjom Bitcoina, a neke države počele su razmatrati uključivanje Bitcoina u državne rezerve. Likvidnost na tržištu bila je dublja nego ikad, što je smanjilo volatilnost u oba smjera, pa ni rast ni pad nisu bili toliko nagli kao u ranijim ciklusima.

Halving i dalje funkcioniše kao mehanizam koji smanjuje ponudu. Ali cijena se sve manje određuje samim halving događajem, a sve više globalnim makroekonomskim uvjetima, regulatornim okvirom i strukturom institucionalnih tokova. Ulagači koji žele zaštititi vrijednost između ciklusa često koriste stablecoine; više o tome pročitajte u vodiču šta su stablecoini.

Kako halving utiče na rudare

Rudarenje bitcoina je industrija. Rudari kupuju skupe ASIC računare, plaćaju struju i smještaj hardvera, i prihode ostvaruju prodajom zarađenih bitcoina. Halving direktno prepolovljuje tu zaradu, dok troškovi ostaju isti ili rastu.

Profitabilnost rudarenja nakon prepolovljenja nagrade

Odmah nakon halvinga mnogi manji rudari sa starijim hardverom i skupljom strujom postaju neisplativi. Njihovi troškovi po jednom bitcoinu premašuju tržišnu cijenu. U takvim uvjetima rudari gase mašine ili ih prodaju.

Kad manji rudari napuste mrežu, ukupni hashrate mreže pada. Difficulty adjustment tada, u roku od dvije sedmice, automatski snižava težinu zadatka i preostalim rudarima olakšava rudarenje. Tržište se samoregulira: visoka cijena privlači rudare, niska cijena ih tjera, a mreža uvijek teži ravnoteži kroz difficulty adjustment.

Historijski gledano, hashrate Bitcoina uvijek je nastavio rasti i dostizao nove rekorde nakon kratkog pada koji dolazi s halvingom. Razlog je što rast cijene koji tipično slijedi halving poboljšava profitabilnost i privlači nove rudare s naprednijim hardverom.

Konsolidacija: manji rudari gube, veći opstaju

Svaki halving ubrzava konsolidaciju u industriji rudarenja. Preživljavaju rudari koji imaju pristup jeftinoj energiji (hidro, nuklearna, viškovi obnovljivih izvora), najnoviji ASIC hardver i efikasno hlađenje u centrima podataka.

Individualno rudarenje na kućnom računaru ili čak na jednoj profesionalnoj mašini postalo je ekonomski neisplativo već nakon halvinga 2016. Danas dominiraju krupni industrijski rudari, konkretno javne kompanije poput Marathon Digital, Riot Platforms i CleanSpark koje kotiraju na američkim berzama i imaju stotine megavata instalirane snage.

Šta se dešava kad blok nagrada padne na nulu

Ako se nastavi prema planu, oko 2140. godine bit će izrudaren posljednji od 21 milijuna bitcoina. Od tada, rudari neće više dobivati nove bitcoine kao nagradu. Jedini prihod bit će naknade od korisnika čije su transakcije uključene u blok.

Ovo postavlja pitanje koje ekonomisti i kriptografi aktivno raspravljaju: hoće li naknade od transakcija biti dovoljne da plate sigurnost mreže? Ako naknade budu premale, rudari nemaju podsticaj za rudarenje, hashrate pada, a mreža postaje ranjiva na napad. Ako budu previsoke, transakcije postaju skupe i Bitcoin gubi upotrebljivost za svakodnevna plaćanja.

Moguća rješenja uključuju razvoj Layer 2 mreža poput Lightning Networka koje provode hiljade transakcija izvan glavnog lanca, a samo konačno poravnanje bilježe na blockchainu. Više transakcija na glavnom lancu znači veće naknade za rudare, bez nužnog povećanja troška po korisniku. Odgovor na to ostaje otvoren i nema konsenzusa o tome kako će se situacija razriješiti do 2140., a to nije hitno za narednih sto godina.

Šta očekivati od halvinga 2028

Kada se dešava i kolika će biti nagrada

Peti Bitcoin halving procjenjuje se na mart ili april 2028. na bloku 1.050.000. Nagrada će pasti s trenutnih 3,125 BTC na 1,5625 BTC po bloku. Do tada će biti izrudareno više od 96% ukupne ponude.

Tačan datum zavisi od brzine kojom mreža generiše blokove. Ako hashrate ostane na trenutnom nivou ili raste, halving se može desiti i nešto ranije. Ako hashrate padne, malo kasnije.

Prognoza cijene: šta analitičari govore

Predviđanja cijene Bitcoina za ciklus 2028. treba uzimati s oprezom. Historija pokazuje da su gotovo sve prognoze promašile cilj u oba smjera.

Ono što se zna sa sigurnošću:

• Ponuda novih bitcoina koji ulaze na tržište bit će prepolovljena.
• Ako potražnja ostane ista ili raste, ekonomska logika upućuje na rast cijene.
• Trend smanjujućih prinosa sugeriše da rast neće biti toliko naglašen kao u ranijim ciklusima.
• Makroekonomski uvjeti, regulativa i institucionalni tokovi kapitala imat će jednako ili više utjecaja na cijenu od samog halvinga.

Analitičarska kuća K33 Research u ranijim analizama navela je da se zamah rasta tipično dešava između 150 i 400 dana nakon halvinga, što bi za ciklus 2028. značilo period od jeseni 2028. do proljeća 2029. Ove procjene su indikativne i ne predstavljaju finansijski savjet.

Prednosti i rizici ulaganja oko halvinga

Bitcoin nije jedina kriptovaluta vrijedna pažnje; pregled ostalih dostupan je u vodiču o top kriptovalutama.

Prednosti:

• Smanjenje ponude novih bitcoina uz stabilnu ili rastuću potražnju historijski je prethodilo rastu cijene.
• Halving je predvidiv događaj s poznatim datumom i veličinom smanjenja, bez iznenađenja u mehanizmu.
• Dugoročni trend rasta cijena kroz sve četiri cikluse ostaje nepromijenjen uprkos smanjujućim prinosima.
• Povećana medijska pažnja oko halvinga privlači nove ulagače i kapital na tržište.

Rizici:

• Tržište može uračunati halving unaprijed i cijena može porasti još prije samog događaja, smanjujući prostor za rast nakon njega.
• Makroekonomski šokovi mogu neutralizovati halving efekt, kao što se pokazalo u periodu rasta kamatnih stopa 2022. godine.
• Trend smanjujućih prinosa znači da strategija “kupi pred halving” donosi sve manje siguran prinos nego u ranijim ciklusima.
• Regulatorni potezi u SAD-u, EU-u ili Kini mogu promijeniti dinamiku tržišta nezavisno o halvingu.
• Volatilnost ostaje visoka: između halvinga 2024. i ATH-a od 126.000 dolara, Bitcoin je više puta pao za 20 do 30 posto.

Sve pojmove koji su se pojavili u ovom tekstu, od hashrate-a do proof of work i difficulty adjustmenta, možete pronaći u kripto rječniku.

Često postavljena pitanja

Kada je bio posljednji Bitcoin halving?

Posljednji Bitcoin halving desio se 20. aprila 2024. na bloku 840.000. Blok nagrada pala je s 6,25 na 3,125 BTC. Na dan halvinga Bitcoin je bio oko 65.000 dolara, a do oktobra 2025. dostigao je novi rekord od oko 126.000 dolara.

Koliko halvinga je ostalo?

Bitcoin protocol predviđa ukupno 33 halvinga. Do danas su se desila četiri. Posljednji halving, koji će nagradu svesti ispod jednog satoshija, procjenjuje se na oko 2140. godinu. Sljedeći, peti halving, procjenjuje se na mart ili april 2028.

Može li halving negativno uticati na cijenu?

Da, kratkoročno je moguće. Na drugom halvingu 2016. cijena je neposredno nakon događaja pala za oko 10 posto. Razlog je što tržište često ugradi očekivanje halvinga unaprijed, pa sami događaj može izazvati reakciju “prodaj na vijesti”. Dugoročno, sva četiri halvinga prethodila su periodu rasta cijene.

Šta je block reward?

Block reward je nagrada koju Bitcoin mreža automatski šalje rudaru koji prvi potvrdi blok transakcija. Sastoji se od dva dijela: novih bitcoina koji se kreiraju tim blokom i naknada od korisnika čije su transakcije uključene. Halving prepolovljuje samo dio s novim bitcoinima, dok naknade od transakcija ostaju nepromijenjene.

Da li halving utiče i na druge kriptovalute?

Direktno, ne. Halving je mehanizam specifičan za Bitcoin. Indirektno, rast koji Bitcoin tipično doživljava nakon halvinga historijski je prethodio širem rastu kripto tržišta, uključujući altcoine. Ta veza nije automatska ni garantovana, a u ciklusu 2024–2025 altcoini su generalno podbacili u odnosu na Bitcoin.

Koji je datum sljedećeg halvinga?

Sljedeći, peti Bitcoin halving procjenjuje se na mart ili april 2028. na bloku 1.050.000. Tačan datum nije fiksan i zavisi od brzine kojom mreža generiše blokove. Nagrada će pasti s 3,125 na 1,5625 BTC po bloku.

Je li Bitcoin halving dobar za ulagače?

Historijski, sva četiri halvinga prethodila su rastu cijene u narednih 12 do 18 mjeseci. Međutim, procentualni rast smanjuje se s každim ciklusom: od 9.000% u prvom ciklusu do 94% u četvrtom. Ulaganje nosi rizik i nijedna historijska pravilnost ne garantuje isti ishod u budućnosti. Preporučujemo da se prije donošenja odluke dodatno informišete i konzultujete s finansijskim savjetnikom.