Kada koristiš Gmail, Google ima pristup svim tvojim porukama. Kada objavljuješ na Facebooku, Meta posjeduje tvoj sadržaj i može ga ukloniti bez objašnjenja. Kada ti PayPal zamrzne račun, nemaš kamo se žaliti. Sve ove platforme dijele jedan zajednički obrazac: ti koristiš uslugu, ali kompanija kontrolira pravila, podatke i infrastrukturu.
Web3 je sljedeća faza razvoja interneta koja želi preokrenuti taj odnos. Umjesto da platforme posjeduju podatke i kontroliraju pravila, Web3 koristi blockchain tehnologiju da prebaci kontrolu na korisnike. Termin je skovao Gavin Wood, suosnivač Ethereuma, 2014. godine, kao viziju interneta u kojemu korisnici ne samo čitaju i pišu sadržaj nego i posjeduju digitalne imovine i sudjeluju u upravljanju platformama.
Web3 nije jedan proizvod ni jedna platforma. To je skup tehnologija, protokola i principa koji zajedno grade alternativni model interneta. Ovaj vodič objašnjava što te tehnologije rade, gdje se već primjenjuju i gdje zapinje.
Web1, Web2 i Web3: historijat i ključne razlike
Da bismo razumjeli Web3, korisno je pratiti kako se internet mijenjao kroz generacije.

Web1: čitanje bez učestvovanja (1990-e do 2004.)
Web1 je bio internet statičnih stranica. Korisnici su čitali sadržaj koji su webmasteri postavili. Nije bilo komentara, prijava ni interakcije. Otvoreni protokoli poput HTTP i HTML gradili su temelje globalnog umrežavanja, ali internet je funkcionirao kao jednosmjerna komunikacija. Primjeri iz tog doba su Yahoo, AOL i rani CNN.
Web2: platforme i centralizacija (2004. do danas)
Web2 je donio mogućnost pisanja: blogove, društvene mreže, dijeljenje videa, recenzije, forume. Ali ta interaktivnost došla je po cijeni centralizacije. Google, Meta, Amazon i TikTok prikupljaju korisničke podatke i monetiziraju ih putem reklama. Tvoj profil, tvoji kontakti i tvoj sadržaj nalaze se na njihovim serverima, pod njihovim uvjetima. Zatvorene platforme: podaci zarobljeni unutar jednog servisa, bez interoperabilnosti. Algoritmi koje ne možeš ni vidjeti ni utjecati na njih odlučuju što ćeš vidjeti.
Web3: čitanje, pisanje i vlasništvo
Web3 dodaje treću dimenziju: vlasništvo. Korisnici ne samo čitaju i pišu nego i posjeduju digitalne imovine: tokene, NFT-ove, udjele u protokolima. Blockchainovi zamjenjuju centralne servere. Tokeni zamjenjuju dionice kao oblik sudjelovanja u mreži. Upravljanje platformama prelazi na korisnike putem glasanja.
| Web1 | Web2 | Web3 | |
|---|---|---|---|
| Period | 1990-e do 2004. | 2004. do danas | U razvoju |
| Što korisnik može | Čitati | Čitati i pisati | Čitati, pisati i posjedovati |
| Ko kontrolira | Webmasteri | Korporacije | Korisnici i protokoli |
| Pohrana podataka | Statični serveri | Centralni serveri | Decentralizovani blockchain |
| Poslovni model | Banneri, direktoriji | Reklamni model (podaci) | Token ekonomija |
| Primjeri | Yahoo, AOL | Google, Meta, Amazon | Ethereum, Uniswap, Farcaster |
Ključne karakteristike Web3
Web3 nije definisan jednom tehnologijom nego skupom principa koji zajedno razlikuju ovaj pristup od dosadašnjeg interneta.

Decentralizacija
Umjesto jednog centralnog servera koji može biti ugašen, hakiran ili podvrgnut cenzuri, Web3 aplikacije rade na distribuovanim blockchain mrežama gdje hiljade čvorova zajedno drže stanje mreže. Nema jedne tačke kvara i nema jedne korporacije koja može donijeti jednostranu odluku o tome tko ima pristup. To je razlog zašto Uniswap ne može biti „ugašen” kao što je Twitter mogao blokirati korisnika.
Vlasništvo podataka i digitalni identitet
U Web2 modelu, kada se prijaviš putem Google ili Facebook računa, te platforme autentificiraju tvoj identitet. Web3 uvodi drugačiji pristup: decentralizovani identifikatori (DID), standard koji ti omogućava da imaš digitalni identitet koji ne ovisi ni o jednoj platformi. Self-Sovereign Identity (SSI) znači da dokazuješ svoju dob, kreditnu sposobnost ili obrazovanje bez predavanja svih osobnih podataka. Tvoj identitet živi u tvom kripto novčaniku, ne na Googleovim serverima.
Trustless i permissionless sustavi
Trustless ne znači da ne možeš vjerovati nikome, nego da ne moraš vjerovati posredniku jer pametni ugovor izvršava dogovorene uvjete automatski prema kodu koji je javno dostupan. Permissionless znači da netko u Sarajevu ili Banjaluci može pristupiti DeFi protokolu bez otvaranja računa ili prolaska kroz KYC verifikaciju. Jedino što treba je kripto novčanik.
Token ekonomija i poticaji
Tokeni nisu samo valuta. To je mehanizam koji nagrađuje sudjelovanje u mreži. Korisnik koji doprinosi likvidnosti u DeFi protokolu zarađuje token. Razvojni inženjer koji gradi na mreži koristi token za gas fees. Glasač koji sudjeluje u upravljanju protokolom može zaraditi token kao nagradu. Ova ekonomija zamjenjuje reklamni model Web2-a u kojemu si ti proizvod koji se prodaje oglašivačima.
Interoperabilnost
Standardizirani tokeni: ERC-20 za zamjenjive, ERC-721 za jedinstvene, funkcioniraju kroz sve kompatibilne aplikacije bez potrebe za posebnom integracijom. Isti token koji zarađuješ u jednoj igri možeš prebaciti u drugu ili prodati na berzi. Vizija Web3-a je digitalna imovina koja je prenosiva između mreža i aplikacija, za razliku od vaučera koji vrijedi samo unutar jednog zatvorenog sistema.
Tehnologije koje pokreću Web3
Iza Web3 stoje konkretne tehnologije. Razumijevanje svake od njih pomaže razumjeti što Web3 zapravo može i gdje su granice.

Blockchain: temeljna infrastruktura
Blockchain je distribuovana baza podataka bez centralnog administratora. Transakcije su transparentne, nepromjenjive i verificirane konsenzusom mreže. Nema banke ni regulatora koji odobrava. Ethereum je dominantna platforma za Web3 pametne ugovore. Solana, Avalanche i Polkadot nude brže i jeftinije transakcije. Layer 2 mreže poput Arbitruma i Optimisma grade se na Ethereumu i rješavaju problem skalabilnosti. Globalna blockchain industrija procjenjivala se na 29 milijardi dolara 2024. s projekcijama dupliranja do 2026.
Pametni ugovori: automatizacija bez posrednika
Pametni ugovori su programski kod pohranjen na blockchainu koji se sam izvršava prema unaprijed definiranim pravilima. Nijedan čovjek ne može promijeniti ishod jednom kad su uvjeti ispunjeni. Ako si uložio ETH u escrow, pametni ugovor automatski prenosi vlasništvo čim kupac potvrdi primitak. Ovo je tehnička osnova DeFi-ja, NFT-ova i svih decentralizovanih aplikacija. Tržište pametnih ugovora projicira se na 12 milijardi dolara do 2032. Kako pametni ugovori funkcioniraju detaljno je obrađeno u posebnom vodiču na ovoj stranici.
dApps: decentralizovane aplikacije
dApp je aplikacija čija logika ne živi na centralnom serveru nego u pametnim ugovorima na blockchainu. Frontend može izgledati kao obična web aplikacija, ali backend je decentralizovan. Nema korporacije koja može ugasiti uslugu. Uniswap je dApp za razmjenu tokena, Aave je dApp za pozajmljivanje, OpenSea je dApp za NFT tržište. Sve funkcionira bez centralnog operatera.
DAO: decentralizovane autonomne organizacije
DAO (Decentralized Autonomous Organization) je organizacijska struktura kojom upravljaju vlasnici tokena putem glasanja. Nema CEO-a ni odbora direktora. Pametni ugovor provodi odluke koje su izglasane. MakerDAO upravlja stablecoinom DAI i u svom trezoru drži milijardu dolara u amerikanskim trezorskim obveznicama. Uniswap DAO glasanjem odlučuje o protokolskim naknadama. ENS DAO upravlja Ethereum Name Service domenskim sistemom. Ova forma organiziranja je eksperimentalna ali funkcionalna.
Gdje se Web3 već koristi: konkretne primjene
Web3 nije samo teorija. Konkretne primjene postoje i rastu, od financija do društvenih mreža.

Decentralizirane finansije (DeFi)
DeFi je zamjena za bankarski sistem, bez banaka. Uniswap je mjenjačnica bez posrednika gdje dva korisnika razmjenjuju tokene direktno putem pametnog ugovora. Aave je protokol za pozajmljivanje gdje deponirano kolateral automatski osigurava zajam. MakerDAO funkcionira kao centralna banka bez centralnog bankara i izdaje stablecoin DAI vezan uz dolar. Ukupna vrijednost zaključana u DeFi protokolima premašila je 100 milijardi dolara 2024. Vodič o tome šta je DeFi detaljno objašnjava kako taj sistem funkcionira.
Tokenizacija stvarne imovine
Fizička imovina, uključujući nekretnine, državne obveznice i dionice, može se pretvoriti u digitalne tokene na blockchainu. BlackRock BUIDL, tokenizovani fond trezorskih zapisa na Ethereumu, dostigao je 12 milijardi dolara. RWA (real-world asset) tokeni narasli su 260 posto u prvoj polovici 2025. i premašili 23 milijarde dolara. Prognoza je da bi tržište tokenizovane imovine moglo dosegnuti između 2 i 4 trilijuna dolara do 2030. JPMorgan's Onyx platform procesuira milijardu dolara dnevnih transakcija u tokenizovanim instrumentima.
Web3 gaming i digitalno vlasništvo
U klasičnim igrama, predmeti koje zarađuješ postoje samo unutar te igre i mogu biti oduzeti promjenom uvjeta. Web3 igre koriste NFT-ove da ti daju stvarno vlasništvo nad predmetima koje možeš prodati na otvorenom tržištu. Igra Illuvium bilježi 1,2 milijuna aktivnih igrača mjesečno. Axie Infinity popularizirao je play-to-earn model u ekonomijama gdje su zarade iz igara nadmašile prosječne plaće. Staking u nekim protokolima nagrađuje igrače kroz staking mehanizme koji generiraju pasivni prihod.
Decentralizovane društvene mreže
Farcaster je dostigao 5 milijuna korisnika 2025. kao vodeća Web3 društvena mreža koja radi na Ethereumu i Optimismu. Ključna razlika od Twittera ili Instagrama: tvoj profil i kontakti su u tvom vlasništvu, pohranjeni na blockchainu, i možeš ih prenijeti na drugu aplikaciju koja koristi isti protokol. Lens Protocol nudi sličan pristup. Nijedan centralni entitet ne može ti izbrisati profil ni cenzurirati sadržaj.
Digitalni identitet i SSI
Diplome, certifikati i identifikacijski dokumenti kao kriptografski tokeni koji institucija mintuje direktno u tvoj novčanik. Javno su provjerljivi bez pozivanja registara. Europska unija eksperimentira s digitalnim osobnim iskaznicama na blockchain osnovi. Zero-knowledge proofs (ZK proofs) omogućavaju ti da dokažeš specifičnu informaciju: imaš dovoljno godina ili si završio određeni studij, bez otkrivanja svih ostalih osobnih podataka. To je nadogradnja privatnosti za digitalni identitet kakva do sada nije bila tehnički izvediva.
Institucionalna upotreba
Najveće financijske institucije koriste Web3 tehnologiju u produkciji, ne u eksperimentima. Stripe je 2024. vratio kripto plaćanja s fokusom na stablecoin poravnanja. Telegram integrira TON blockchain u svoju platformu s 800 milijuna korisnika. Microsoft, Siemens i Deutsche Telekom prebacili su blockchain pilote u produkcijska okruženja. Web3 infrastruktura postaje ono što cloud computing jest bio 2010-ih: sveprisutna infrastruktura u pozadini.
Je li Web3 isto što i metaverzum
Ova dva pojma često se navode zajedno, ali odnose se na različite stvari. Web3 je infrastruktura, osnova za decentralizirani internet. Metaverzum je iskustvo, trodimenzionalni, imerzivni digitalni prostori gdje korisnici interagiraju putem avatara, slično kako je Horizon Worlds ili Decentraland vizualizovao Facebook i blockchain projekti.
Web3 i metaverzum se sijeku: virtualne parcele u Decentralandu su NFT-ovi (Web3), plaćanja se vrše kripto tokenima (Web3), upravljanje platformom je DAO (Web3). Ali metaverzum može postojati i bez Web3: Metaeva platforma Horizon Worlds nema blockchain osnovu. A Web3 postoji potpuno neovisno o metaverzumu: DeFi protokoli, tokenizovane obveznice i decentralizovane društvene mreže nemaju veze s virtualnim prostorima. Zamijeniti jedno s drugim je kao zamijeniti internet s YouTubeom, gdje je jedan infrastruktura, drugi je jedna od aplikacija na toj infrastrukturi.
Prednosti Web3
- Vlasništvo podataka: korisnici kontroliraju vlastite podatke putem kriptografskih ključeva, ne korporacije
- Otpornost na cenzuru: nema centralne točke koja može biti ugašena ili blokirana jednostranom odlukom
- Transparentnost: sve transakcije javno vidljive i nepromjenjivo verificirane na blockchainu
- Financijska uključenost: pristup financijskim uslugama bez bankovnog računa ili odobrenja institucije
- Direktna monetizacija: kreatori zarađuju direktno bez platformske provizije od 30-50 posto
- Interoperabilnost: digitalna imovina prenosiva između aplikacija i mreža bez posebnih integracija
Izazovi i kritike Web3
Web3 ima ozbiljne tehničke i strukturne probleme koji ograničavaju masovnu adopciju. Ignorirati ih bi bilo netačno.
Blockchain trilemma: skalabilnost, sigurnost ili decentralizacija
Svaki blockchain može istovremeno optimizirati samo dvije od tri karakteristike: skalabilnost, sigurnost i decentralizaciju. Bitcoin je siguran i decentralizovan ali spor i skup za transakcije. Solana je brza i skalabilna ali se više puta gašala zbog tehničkih problema koji ukazuju na kompromis u decentralizaciji. Ethereum Layer 2 mreže, Arbitrum i Optimism, pokušavaju riješiti tu trilemmu izvođenjem transakcija izvan glavnog lanca uz zadržavanje sigurnosti. Ethereum-ov Dencun upgrade u martu 2024. smanjio je Layer 2 naknade za 90 posto, što je značajan korak naprijed.
Složeno korisničko iskustvo
Upravljanje seed frazom, razumijevanje gas feeseva i navigacija kripto novčanicima zahtijevaju tehničko znanje koje prosječan korisnik interneta nema i ne bi trebao morati imati. Izgubljena seed fraza znači trajni gubitak pristupa svim sredstvima bez mogućnosti povrata. Nema podrške za korisnika niti banke koja može povratiti pristup. Web2 se oslanja na jednostavnost: zaboravljena lozinka rješava problem za 30 sekundi. Web3 sigurnost dolazi po cijeni složenosti koja odbija korisnike koji inače imaju sve razloge za korištenje decentralizovanih usluga.
Regulatorna neizvjesnost
Regulatori globalno pokušavaju primijeniti zakone o vrijednosnim papirima, sprečavanju pranja novca i zaštiti potrošača na decentralizovane sustave koji su dizajnirani bez centralnog entiteta koji bi bio odgovoran. MiCA regulativa u EU postavlja temelje za kriptoimovinu, ali DeFi protokoli ostaju u sivoj zoni. Pravna neizvjesnost usporava institucionalno ulaganje i može dovesti do neravnopravnih uvjeta tržišta. Primjerice, ako regulator proglasi određeni DeFi token vrijednosnim papirom, protokol koji je potpuno decentralizovan nema pravnu osobu koja bi odgovarala. To otvara niz neriješenih pravnih pitanja za korisnike, razvojne timove i institucionalne investitore koji traže jasnoću prije angažmana.
Sigurnosni rizici
Hakerski napadi na pametne ugovore odnesli su milijarde dolara. Za razliku od bankarske krađe gdje postoji mehanizam povrata, blockchain transakcije su nepovratne. Rug pullovi, projekti koji prikupe kapital pa nestanu, česta su pojava. Kako prepoznati kripto prevare je posebna vještina koju svaki Web3 korisnik treba razviti.
Kritike iz industrije
Jack Dorsey, bivši direktor Twittera, javno je kritizirao Web3 tvrdeći da vlasništvo tokena nije istinski decentralizovano, jer je veći dio je u rukama venture capital fondova koji su rano ušli. Gavin Wood, koji je skovao termin, i dalje radi na Web3 razvoju kroz Polkadot. Elon Musk pitao se javno je li Web3 ikad bio stvaran ili je samo marketinška etiketa. Ove kritike nisu bez osnova: mnogi „Web3 projekti” su centralizovani ispod površine.
Budućnost Web3: AI, ZK proofs i institucionalni zamah
Konvergencija AI i Web3
Dva najveća tehnološka trenda počinju se preklapati. Bittensor gradi decentralizovanu mrežu za AI trening gdje sudionici zarađuju tokene doprinoseći računalnoj snazi. Ocean Protocol stvara blockchain tržišta podataka gdje vlasnici kontroliraju uvjete pod kojima AI modeli mogu koristiti njihove podatke. Koncept AI agenata s vlastitim kripto novčanicima koji autonomno obavljaju transakcije, plaćaju za API pristup, kupuju podatke i raspoređuju resurse, počinje biti tehnički izvediv.
Zero-knowledge proofs: privatnost i skalabilnost
ZK proofs (zero-knowledge proofs) su kriptografska tehnika koja ti omogućava da dokažeš da nešto znaš ili posjeduješ bez otkrivanja samih informacija. Primjer: dokazuješ da imaš više od 18 godina a da ne otkrivaš datum rođenja. Dokazuješ da imaš dovoljno sredstava za transakciju bez pokazivanja salda. ZK rollups komprimiraju stotine Ethereum transakcija u jedan kriptografski dokaz koji se verificira na glavnom lancu, drastično smanjujući troškove uz zadržavanje sigurnosti.
Institucionalni zamah
BlackRock, Fidelity i Stripe su prestali eksperimentirati i počeli graditi produkcijske sustave. Telegram s 800 milijuna korisnika integrira TON blockchain direktno u aplikaciju. Europska centralna banka eksperimentira s CBDC na Ethereum infrastrukturi. Microsoft, Siemens i Deutsche Telekom koriste blockchain za upravljanje lancima snabdijevanja. Web3 infrastruktura ide putem koji je cloud computing prešao između 2010. i 2020., od eksperimenta do nevidljive pozadine svakodnevnih usluga.
Kako početi koristiti Web3
Ulazak u Web3 ne zahtijeva tehničku pozadinu, ali zahtijeva razumijevanje osnovnih koraka i rizika. MetaMask je najpopularniji kripto novčanik za Web3 aplikacije i dobra je polazna tačka za Ethereum i kompatibilne mreže. Phantom je alternativa namijenjena Solana mreži. Za korisnike koji žele istraživati više mreža, korisno je imati oba novčanika i razumjeti razliku između Ethereum i Solana mreže.
Nakon što postaviš novčanik, trebaš malo Ethereuma ili drugog tokena koji koristi mreža po tvom izboru za plaćanje naknada za transakcije. S tim možeš početi istraživati dApps: razmjenu tokena na Uniswapu, istraživanje NFT tržišta na OpenSea, ili praćenje DeFi protokola. Počni s malim iznosima koje si spreman izgubiti dok učiš. Greške u Web3 su skupe jer su transakcije nepovratne. Pregled najčešćih grešaka koje rade novi korisnici dostupan je u vodiču o greškama kripto početnika.
Sigurnost seed fraze je kritična: niko legitiman neće nikad tražiti tvoju seed frazu. Pohrani je fizički, van digitalne veze, na sigurnom i nepristupačnom mjestu. Pravljenje više fizičkih kopija na različitim lokacijama smanjuje rizik gubitka od požara, poplave ili krađe. Upravljanje vlastitim ključevima je osnova Web3 slobode, ali donosi i punu odgovornost. Nikakva podrška, nikakav bankovni odjel koji prima žalbe, nikakav sustav povrata. Upravo zato sigurnosna kultura mora biti sastavni dio Web3 prakse od prvog dana. U decentralizovanom sistemu sigurnost nije opcija nego neophodan uvjet za sigurno sudjelovanje. Svaki korak koji preskočiš u zaštiti vlastitog novčanika može se pokazati nepovratno skupim. Postavljanje dvofaktorske autentifikacije na svim računima je minimalna zaštita.
Često postavljana pitanja
Šta je Web3 ukratko?
Web3 je sljedeća generacija interneta bazirana na blockchain tehnologiji koja korisnicima daje vlasništvo nad podacima, digitalnim imovinama i mogućnost sudjelovanja u upravljanju platformama. Za razliku od Web2 gdje platforme poput Googlea i Mete kontroliraju podatke, Web3 decentralizuje kontrolu na korisnike i otvorene protokole.
Ko je stvorio termin Web3?
Termin je skovao Gavin Wood, suosnivač Ethereuma, 2014. godine. Opisao ga je kao viziju interneta koji koristi blockchain kako bi uklonio potrebu za povjerenjem u centralne institucije i platforme. Wood danas vodi Polkadot, jednu od vodećih Web3 mreža.
Koja je razlika između Web2 i Web3?
Web2 je internet u kojemu korporacije poput Googlea, Mete i Amazona posjeduju platforme, podatke i infrastrukturu. Korisnici koriste usluge ali nemaju vlasništvo ni kontrolu. Web3 prebacuje tu kontrolu na korisnike putem blockchain tehnologije: podaci su u korisnikovim novčanicima, imovina je u obliku tokena i NFT-ova, upravljanje je putem DAOs.
Šta je decentralizacija u Web3?
Decentralizacija znači da Web3 aplikacije rade na mrežama tisuća čvorova umjesto na centralnom serveru jedne kompanije. Nema jedne točke koja može biti ugašena, blokirana ili koja može jednostrano promijeniti uvjete. Pametni ugovori se izvršavaju automatski prema kodu bez potrebe za odobrenjem posrednika.
Šta su dApps?
dApp (decentralized application) je aplikacija čija logika ne živi na centralnom serveru nego u pametnim ugovorima na blockchainu. Frontend može izgledati kao obična web aplikacija, ali backend je decentralizovan. Nema korporacije koja može ugasiti uslugu. Uniswap, Aave, OpenSea i Farcaster su primjeri dApps.
Je li Web3 isto što i metaverzum?
Ne. Web3 je infrastruktura, skup tehnologija za decentralizirani internet. Metaverzum je iskustvo, trodimenzionalni i imerzivni digitalni prostori. Web3 i metaverzum se mogu i sijeku (virtualne parcele kao NFT, plaćanja kriptom), ali Web3 postoji potpuno neovisno o metaverzumu, a metaverzum može postojati bez Web3 infrastrukture.
Šta je blockchain trilemma?
Blockchain trilemma je teorija po kojoj svaki blockchain može simultano optimizirati samo dvije od tri karakteristike: skalabilnost (brzina transakcija), sigurnost (otpornost na napade) i decentralizacija (distribucija kontrole). Bitcoin biraje sigurnost i decentralizaciju. Solana bira skalabilnost i sigurnost. Ethereum Layer 2 mreže pokušavaju ponuditi rješenje koje zadovoljava sve tri.
Kako početi koristiti Web3?
Počni s instalacijom MetaMask novčanika, nabavkom male količine ETH za gas naknade i istraživanjem dApps s malim iznosima. Razumijevanje i sigurno pohranivanje seed fraze je prvi i najvažniji korak sigurnosti. Počni s iznosima koje si spreman izgubiti dok učiš kako sustav funkcionira.
Je li Web3 siguran?
Web3 protokoli su kriptografski sigurni, ali korisnici su izloženi rizicima: greškama u pametnim ugovorima, rug pull prevarama, phishingu i gubitku pristupa zbog izgubljene seed fraze. Za razliku od bankarske krađe, blockchain transakcije su nepovratne. Sigurnost zahtijeva edukaciju i pažnju, ne samo tehničku zaštitu.
Kakva je budućnost Web3?
Tri trenda oblikuju budućnost: konvergencija AI i Web3 (decentralizovani AI trening, autonomni agenti), zero-knowledge proofs koji rješavaju privatnost i skalabilnost, i institucionalni zamah jer BlackRock, JPMorgan, Stripe i Telegram prelaze s eksperimenata na produkcijske sustave. Web3 infrastruktura se polako postaje nevidljiva pozadina digitalnih usluga, kao što se cloud computing integrirao u sve.
Gdje mogu naučiti više o Web3 pojmovima?
Osnove kriptovaluta, blockchaina i DeFi-ja su dobro polazište. Razumijevanje kako funkcioniraju kriptovalute, Ethereum, pametni ugovori i DeFi protokoli daje konceptualni temelj za praćenje Web3 razvoja. Kripto rječnik je koristan za pojmove s kojima se susreću početnici.









